U četvrtak 16. srpnja 2020. godine u Oklaju, Općina Promina održana je početna konferencija projekta „Društveni centar Promina“ ( UP. 04.2.1.07.0029 ) koji sufinancira Europski socijalni fond odobren u sklopu poziva „Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“.

Nositelj projekta je Ekološka udruga „Krka“ Knin, a partneri su Općina Promina i Veleučilište Marko Marulić Knin. Vrijednost projekta je 1.800.680,00 kn, a trajanje provedbe projekta je 24 mjeseca od svibnja 2020. do svibnja 2022.

Opis projekta:

Adaptacijom, opremanjem i uspostavom Društvenog centra Promina lokalnim udrugama osigurat će se prostor za njihovo nesmetano djelovanje i razvoj. Sve udruge s područja Šibensko-kninske županije moći će svoje aktivnosti i programe jednostavnije provoditi na području Općine Promina.

Društveni centar će kao coworking prostor biti platforma za razmjenu znanja, umrežavanje, poticanje suradnje, kreativnosti, inovacija, i poduzetništva. Građani i udruge moći će jednostavnije, kvalitetnije i smislenije organizirati svoje slobodno vrijeme. Udruge, građani i lokalna uprava imat će prostor za organiziranje radionica, predavanja, konferencija i jačanje svoje vidljivosti u zajednici.

Institut za javne financije predstavio je 1. srpnja 2020. rezultate šestog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica. Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,1 od mogućih 5. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je iznosila prosječnih 1,8. Naravno, sama objava dokumenata, ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. Osobito u doba krize – kad se zbog koronavirusa, prihodi smanjuju, a rashodi rastu – sudjelovanje i kontrola su potrebniji nego ikada.

Kako bi dobiveni rezultati bili što dostupniji i pregledniji, Institut je objavio interaktivnu kartu koja prikazuje stanje u svim županijama, gradovima i općinama. Detaljna analiza istraživanja objavljena je u newsletteru Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2019. – travanj 2020

Općina Promina je ove godine za transparentnost proračuna ocijenjena ocjenom odličan.

DOKUMENTI ZA PREUZIMANJE:
Br.	Tip	Opis datoteke	Veličina	Preuzimanje
1.		PRORAČUNSKA TRANSPARENTNOST ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA	105 KB

Na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Općina Promina ostvarila je potporu u visini 200.000 kuna za sanaciju nerazvrstanih cesta u naselju Čitluk.

Načelnik Tihomir Budanko danas je u Šibeniku potpisao ugovor o dodjeli sredstava, a u narednom razdoblju provest će se postupak javne nabave i nakon toga radovi na sanaciji.

Danas je dovršena instalacija besplatne WIFI4EU mreže u centru Oklaja.

Općina Promina je na natječaju Europske unije ostvarila pravo na vaučer u vrijednosti od 15.000 eura za razvoj besplatne mreže interneta na javnim površinama.

Signalom je pokriveno čitavo područje centra Oklaja od zgrade Općine Promina do zgrade osnovne škole te igralište Žagra.

Naziv mreže je WIFI4EU. Minimalna brzina interneta iznosi 30 mbit/s, a pristup mreži je u potpunosti otvoren i besplatan za sve.

U nedjelju, 23. veljače, župljani Promine imaju prigodu slaviti svetu misu uz sliku sv. Nikole Tavelića. Procesija oko groblja župne crkve sv. Mihovila započeti će u 10.30 sati, a sliku će nositi čuvari Isusova groba. Svetu misu će predvoditi fra Ivan Bradarić, gvardijan samostana sv. Frane iz Šibenika i rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića. Vjernici imaju prigodu poslije sv. mise pristupiti slici i moliti zavjetne molitve.

Sveti Nikola Tavelić, Šibenčanin, svećenik, franjevac, misionar i mučenik za Krista prvi je proglašeni svetac iz Hrvatskog naroda. Slavio je Šibenik s cijelom Crkvom u Domovini i po svijetu 1970. godine prvog proglašenog zaštitnika i mučenika, slavljem koje se i danas pamti.

Pedesetu godišnjicu kanonizacije želimo proslaviti kroz ovu pastoralnu godinu iščitavajući u životu svetog Nikole Tavelića poziv na svetost svakom vjerniku: „Budite sveti jer sam ja svet.“ (1Pt 1,16).

Sv. Nikola taj je poziv na svetost ostvario mučeništvom. Njegov put sažimlju riječi Svetoga pisma: Upoznati Krista i snagu uskrsnuća njegova i zajedništvo u patnjama njegovim (Fil 3,10).

Čitavu pastoralnu godinu u našoj Šibenskoj biskupiji želimo posvetiti svetom Nikoli Taveliću, njegovom svjedočanstvu vjere i kreposna života, njegovom hrabrom naviještanju Isusa Krista, njegovom poniznom redovničkom služenju i njegovoj žrtvi života položenoj na oltar mučenika za Krista. On je svetost ostvario jer je za njom čeznuo.

Neka se stoga u cijeloj Šibenskoj biskupiji kroz ovu godinu, od svečeva blagdana 14. studenoga 2019. do njegova blagdana 2020. godine vjernički puk utječe zagovoru sv. Nikole Tavelića. Neka se u katehezama i propovijedima razmatraju svečeve kreposti i snaga vjere po kojoj se suočavao sa životnim poteškoćama i izazovima. Neka primjer sv. Nikole Tavelića potakne svaku vjerničku dušu na svjedočenje vjere u Krista uskrsloga u današnjem svijetu. Njegovo ponizno služenje u redovničkom pozivu neka bude poticaj za istinsko kršćansko bratoljublje prema svakom čovjeku. Mučeništvo sv. Nikole neka u savjestima probudi spremnost na velikodušnost i žrtvu kojom se pokazuje ljubav prema Bogu i dosljednom kršćanskom življenju.

6. veljače 2020. godine nakon duge i teške bolesti preminula je dr. Ankica Čilaš Šimpraga, voditeljica Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i naša Prominka.

Ankica Čilaš Šimpraga rođena je 1970. godine. U Zagrebu je pohađala osnovnu i srednju školu (Obrazovni centar za jezike), a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirala je Južnoslavenske jezike i književnosti gdje je diplomirala godine 1996. obranivši rad Imenice u Spovidi općenoj. Za vrijeme studija radila je na snimanju zvučnih knjiga u Savezu slijepih i slabovidnih Hrvatske, a od siječnja 1993. godine bila je zaposlena kao lektorica hrvatskog jezika na Hrvatskoj radioteleviziji. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje počela je raditi 1. rujna 1997. godine na temi Hrvatski jezični atlas, a u okviru projekta Hrvatski jezik i njegova povijest. Magistrirala je 27. svibnja 2002. godine radom Fonologija ikavskih štokavskih govora između rijeka Krke i Neretve, a doktorirala 16. veljače 2006. godine radom Antroponimija i toponimija Promine.

Uz navedenu temu doktorskog rada stanovnicima Promine posebno su zanimljivi i značajni njezini objavljeni znanstveni radovi:

• 2011. Muška osobna imena u Promini, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37/2, 333–364.
• 2011. Osobni nadimci u seoskoj sredini na primjeru Promine, Folia onomastica Croatica 20, 21–48.

Svojim znanstvenim radom dala je nemjerljiv doprinos razvoju hrvatske onomastike, dijalektologije i standardologije, a njezina djela ostat će trajna vrijednost hrvatskog jezika i jezikoslovlja.

Vrijednosti njezina znanstvenog i stručnog rada bile su naširoko prihvaćene u jezikoslovnoj struci, a najjasnija potvrda tome prošlogodišnja je nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za Rječnik suvremenih hrvatskih osobnih imena, kojemu je urednica i suautorica.

Obitelji i prijateljima iskazujemo iskrenu sućut.

Počivala u miru Božjem!