U Oklaju se danas obilježavala 131. obljetnica utemeljenja Općine Promina i Dan općine, te od ove godine po prvi put i Dan sjećanja na prominske žrtve Domovinskog rata.

Svečanosti uz brojne Prominjce pristigle gotovo iz cijele Hrvatske, nazočili su i saborski zastupnici Ante Kulušić i Petar Baranović, šibensko kninski župan Goran Pauk, umirovljeni generali HV-a Ante Gotovina i Rahim Ademi, predstavnici Ministarstva branitelja, braniteljskih udruga, OSRH, zapovjednici ratnih brigada, kao i čelni ljudi susjednih gradova i općina, te općine Neum iz susjedne BIH.

Proslava 131 godina Općine Promina započela je koncelebriranom misom u župnoj crkvi sv. Mihovila koju je predvodio oklajski župnik fra Petar Pletikosa. Nakon mise uslijedio je mimohod od župne crkve do spomen sobe gdje je služeno odrješenje u spomen na 67 prominskih žrtva Domovinskog rata. Upravo u Promini pale su prve žrtve u rujanskom ratu 1991. godine na drniškom području. Tijekom okupacije ubijeno je mahom na kućnom pragu 45 Prominjaca, a ujedno s ovog područja su 23 poginula branitelja. Njima u spomen 23. srpnja slavit će se i kao Dan sjećanja na prominske žrtve Domovinskog rata, kazao je u prigodnom obraćanju na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina predsjednik Danijel Džapo. Podsjetio je kako od lani Dan općine Promina obilježava se 23. srpnja umjesto 29. rujna na blagdan sv. Mihovila, budući je na današnji dan 23. srpnja 1883. godine konstituirana Općina Promina kada je prvim načelnikom postao Marko Škovrlj, dok je prvi tajnik bio Niko Čavlina. Ove godine dobili su i svoje ulice u Oklaju.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Općina Promina zastupana po općinskom načelniku u utorak su potpisali ugovor o sufinanciranju radova za projekt : Modernizacija nerazvrstane ceste Donje Mratovo.

U modernizaciju nerazvrstane ceste bit će uloženo 287 tisuća kuna, 196 tisuća kuna ili 68 % osiguralo je Ministarstvo gospodarstva dok će razliku pokriti Općina Promina.

Ove je godine za Program održivog razvoja lokalne zajednice zaprimljeno čak 727 prijava, a odabrano je 179 projekata koje će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sufinancirati.

U investiciju se kreće uskoro.

"Koliko je samo duše uneseno u ovu prekrasnu izložbu, koliko ljepote iskri u oku promatrača i koliko srce brže kuca kada znamo da se neće zaboraviti, da su svi ti dragi ljudi kojih više nema tu među nama, u suzi oka, koje kao da kaže... nebojte se... volimo vas... zjenicom oka našeg sada samo vi kraljujete... Napokon našom Općinom vlada ljepota duha..."

Komentar posjetitelja izložbe

Povodom retrospektivne izložbe starih fotografija i novinskih isječaka o proteklim prominskim igrama, koja je otvorena 25. travnja 2014. g. u prostorima KUU Promina, osjećamo potrebu da i na ovaj način prikažemo materijale s te izložbe, najviše zbog onih koji nisu u mogućnosti posjetiti izložbu a i za one koji smatraju da to nije vrijedno njihove posjete.

Nakon mnogih komentara odlučeno je da ovakve izložbe imaju stalni postav.

I ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su nam dostavili materijale za ovu izložbu.

Pozivamo sve one koji posjeduju slike kako s ovom tematikom tako i one iz svekolikog proteklog života u Promini da nam ih dostave. Same slike mnogo nam govore a kad imaju legendu: tko,gdje, kad..., puno više vrijede. Nakon skeniranja slike će mo vratit vlasnicima. Na taj način obogatit će mo ovakve izložbe koje organiziramo u našoj Promini.

Unaprijed zahvalni! 

Organizatori

Općina Promina po prvi put je organizirala smotru vina iz vinogorja ovog kraja. Za ocjenu kvalitete ponuđena su 34 vina, 20 bijelih i 14 crnih.

Ocjenjivački sud je činilo šest uglednih enologa. Tri najbolja bijela vina proizvode tri prezimenjaka. Ivan Džapo ima najbolje, slijede ga Ivica i Marko Džapo. Najbolje crno vino proizvodi Stipe Knežević, odmah do njega su vinari Joško Bronić i Ivan Bilandžija.

Izvor: Radio Drniš

Nakon 30 godina prominski kraj ponovo ima jasnu viziju gospodarskog razvoja, potvrdio je današnji forum o gospodarskom razvoju u organizaciji Općine Promina.

"Veliki potencijal mineralnih sirovina, očuvani okoliš, NP Krka, velike zalihe pitke vode, tradicijska proizvodnja i prerada hrane i vina - naši su aduti dugoročnog razvoja", kazao je otvarajući skup načelnik Tihomir Budanko. Loše strane su depopulacija, nepovoljna dobna i kvalifikacijska struktura, nesređeno imovinsko pravno i katastarsko stanje, istaknuo je Budanko naglašavajući da im je cilj "sveobuhvatnim nizom mjera potaknuti cjelovit razvoj i prosperitet, primarno u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu, očuvanju kulturne baštine i uređenju okoliša."

U tom pravcu se razvijala i rasprava na forumu koji je okupio više od 50 sudionika, među njima 15 investitora koji su voljni ulagati u prominski kraj. Skupu su nazočili i Goran Pauk šibensko kninski župan, Drago Matić ravnatelj županijske Razvojne agencije, te ugledni stručnjaci dr. Slavko Kulić, prof. Marko Džapo, Jakov Cota, Ivan Bračić i drugi.

U gospodarenju mineralnim sirovinama najveći su razvojni potencijali, potvrdila su i istraživanja Hrvatskog geološkog instituta. Prostor ove općine raspolože sa zalihama od dva milijuna tona boksita na 32 nalazišta, ali i poljima jalovišta, karbonatne sirovine, te građevinskog kamena. To su prepoznali i investitori. Tvrtka Kvada u pogon za preradu kamena želi uložiti 6 milijuna eura, zaposliti 30- 50 radnika, konkretno zanimanje pokazuje i drniški GIRK Kalun. Najizglednija za realizaciju je sirana "Vlajna" koja bi se gradila u gospodarskoj zoni u Oklaju. Investicija vrijedna 3,5 milijuna eura kapaciteta 10 000 litra mlijeka dnevno zapošljavala bi 20-ak radnika, te oko 100 kooperanata. Predstavnici tvrtki Solar tim, Episolar i Solitek iznijeli su svoje planove gradnje solarnih parkova, zapošljavanje oko 100 ljudi te 300.000 eura godišnje u općinsku blagajnu od koncesije. Daljnja ulaganja osim projekta Centar Puljani najavio je i NP Krka s kojim je Općina Promina potpisala ugovor o sufinanciranju njihovih prioritetnih projekata svake godine sa 300.000 kuna . Ove godine uložit će se u modernizaciju ceste Oklaj-Nečven. Turistički razvoj oslanja se upravo na blizinu Krke i zaštitu kulturne baštine. U pripremi je i projekt zaštite sklopa Čorićevih kuća Kula u suradnji sa drniškim Gradskim muzejom.

Općina je prostorno planskim izmjenama otvorila vrata investitorima a najveća kočnica svim razvojnim projektima ostaju imovinsko- pravni problemi. Ako se ne ubrza sa realizacijom projekata, dogodit će se da u Promini će biti radnih mjesta, a neće biti radne snage, jer je Prominjaca sve manje. Po zadnjem popisu 1136 stanovnika. Ove godine nijedno krštenje, a 14 sprovoda, upozoreno je na ovom skupu.

Izvor: Radio Drniš

Promjenjivo vrijeme s proljetnim pljuskovima nije uspjelo omesti prominsku feštu. Unatoč kiši više stotina Prominjaca popratilo je nadmetanja u tradicionalnim Prominskim igrama koje su se jučer održale po 60-ti put, a potom do kasno u noć uz bogat kulturno zabavni program slavili u središtu Oklaja.

Na hipodromu na prostoru između Oklaja i Suknovaca najprije su se natjecali biciklisti, potom je održan kros u tri kategorije juniori, seniori i veterani. Najbrojnija je na veselje organizatora bila ona najmlađih - juniora. Potom su uslijedile najatraktivnije, utrka magaradi i revijalna utrka sedam konja. Održano je i natjecanje u bacanju kamena s ramena , šijanju , te turniri u balotama i malom nogometu. Organizator Općina Promina pobjednicima uz diplome udijelila je i novčane nagrade.

Proslava Praznik rada u večernjim satima nastavljena je u središtu Oklaja uz nastupe folkloraša iz KUU-a Miljevci, Sv. Ilija Kljaci i Promina, te koncertom Mate Bulića.

Sutra se u Oklaju održava se prva smotra prominskih vina za koju su prijavljena 34 vina, te okrugli stol na temu "Gospodarski razvoj Promine-investicijske mogućnosti i prednosti poslovanja u Općini Promina".

Izvor: Radio Drniš