OPĆINA PROMINA, Put kroz Oklaj 144, 22303 Oklaj, tel: (022) 881 018, fax: (022) 310 392, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Održan Drugi gospodarski forum posvećen razvoju Promine

. Objavljeno u Novosti

U organizaciji Općine Promina u Oklaju održan je 2. Gospodarski forum pod nazivom „Gospodarski razvoj Općine Promina“. Okupio je osamdesetak sudionika i gostiju, među kojima su bili i pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić, šibensko-kninski župan Goran Pauk sa zamjenicama Darijom Puljić i Anjom Šimpraga, voditelj Službe nadzora u području rudarstva Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Zvonimir Znika, te članovi Odbora za gospodarski razvoj Promine iz Zagreba na čelu s predsjednikom Jakovom Cotom, općinski vijećnici na čelu s predsjednicom Davorkom Bronić. U radu Foruma sudjelovali su i predstavnici NP Krka, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, HZZ, ŽUC, HEP, Državne geodetske uprave, Zavoda za prostorno uređenje, Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Hrvatskog centra za razminiranje, brojni gospodarstvenici, predstavnici susjednih gradova i općina, javnih ustanova, OPG i udruga što djeluju na ovom području.

Cilj održavanja foruma bilo je sumiranje onoga što je učinjeno u zadnje četiri godine od održavanja prvog foruma na istu temu u Oklaju. Naglasak na ovogodišnjem forumu stavljen je na novu razvojnu strategiju općine do 2021. godine. Raspravljalo se o različitim idejama, novim mogućnostima, preprekama i poteškoćama, o svemu što može iznijeti kvalitetne zaključke i biti potpora u narednom razdoblju. O planovima i mogućnosti razvoja uvodno je govorio načelnik Općine Promina Tihomir Budanko.

Prostorno planskim izmjenama Općina Promina otvorila je vrata investitorima, utvrdila gospodarske zone u Razvođu, Mratovu i Sukovnicima, odredila smjernice za formiranje turističke zone, zaštite kulturno povijesne baštine, daljnje unapređenje infrastrukturnih objekata u svih 11 naselja. Ujedno uspješno aplicira se na sredstva koja se nude lokalnim zajednicama, što je u prva četiri mjeseca ove godine već polučilo investicije od 11 milijuna i 300 000 kuna. Središnje odrednice razvoja i dalje su eksploatacija mineralnih sirovina, mogućnosti razvoja postrojenja za obnovljive izvore energije, očuvanje okoliša u okruženju NP Krka, iskorištavanje velikih zaliha pitke vode, njegovanje tradicijske proizvodnje i prerade hrane i vina, te razvoj ruralnog i aktivnog turizma, naglasio je u svom izlaganju načelnik Budanko.

- Daljnji razvoj turizma kao okosnice gospodarskog napretka prominskog kraja uvelike će ovisiti o očuvanom i saniranom krajobrazu. U općinski Prostorni plan ugrađena je i izgradnja centra za oporabu građevinskog zemljišta, te sortirnice i kompostane, a nužno je stvoriti i preduvjete za sanaciju iskopa nekadašnjeg boksitnog rudnika, istaknuo je načelnik T. Budanko.

U tu svrhu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta osnovalo Povjerenstvo za utvrđivanje mjera osiguranja rudarskih radova otkopanih prostora na području Šibensko-kninske županije', kazao je Zvonimir Znika voditelj Službe nadzora u području rudarstva pozdravljajući okupljene na forumu u Oklaju.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić najavio je natječaj za sortirnice otpada, koji će biti raspisan do kraja svibnja. Uvjet jedinicama lokalnih samouprava je da imaju građevinsku dozvolu i plan gospodarenja otpada te da proizvode 8000 tona otpada godišnje.

Domagoj Validžić je istaknuo i kako su u pripremi izmjene zakonskih okvira kojim bi se definirala procedura kojom će se zemljište u vlasništvu države dodjeljivati investitorima kako bi ulagali u obnovljive izvore energije, što posebice zanima potencijalne ulagače u solarne panele na području Promine.

Na skupu je Ante Merčep ispred tvrtke Acciona energija d.o.o. iz Zagreba istaknuo,
- "Planirana snaga je 150 megavata, bila bi to jedna od najvećih solarnih elektrana u Europi, u realizaciji projekta smo ostvarili i suradnju sa HEP-om, radilo bi se o investiciji oko 130 milijuna eura plus trafostanica od 400 kilovolta kakva u Hrvatskoj nije sagrađena već desetljećima. Nadamo se da će projekt biti ostvaren u sinergiji sa svim ostalim ovdje spomenutim projektima jer će za mnoge od njih biti potrebno dodatne električne energije", kazao je Merčep.

Direktor sektora za ostale izvore energije Josip Perica iz HEP Proizvodnje d.o.o. naglasio je kako je HEP u Promini prisutan od 1904. godine, odnosno preko stotinu godina,
- "HEP je spreman revitalizirati Miljacku. Počela je raditi 1906. godine a 1956. napravljena je jedina revitalizacija. Nužno je ili napraviti novu revitalizaciju ili novi projekt koji bi bio višenamjenski i donio bi dodanu vrijednost. Odnosno izgradili bi podzemnu zamjensku hidroelektranu. Zaštićeni objekt industrijske arhitekture bio bi povijesni muzej hrvatske hidrogradnje, nadamo se u suradnji i sa Općinom Promina i sa JU NP Krka", kazao je Perica.

Odbor za gospodarski razvoj Promine zalaže se za očuvanje kulturnih autohtonih sadržaja Promine, muzejski postav etnografske zbirke u jednoj od zapuštenih osnovnih škola, kojih je čak 11 na prostoru općine te izgradnju sportsko-rekreacijskog centra sve u svrhu razvoja turizma bez obzira kad će uslijediti njihova realizacija, istaknuo je među ostalim predsjednik odbora Jakov Cota.

U sklopu programa rekonstrukcije zatvorenih seoskih škola prva škola koja ide u obnovu je ona u Mratovu koja će se preuredit u Dom kulture za što će se posredstvom mjere 7.4.1. izdvojiti 3.490.000 kuna, a u ostalim ex školama predlaže se uređenje vatrogasnog doma, lovačkog doma hostela, centra za posjetitelje, muzeja, paraglajding centra i sl.

Vodoopskrbni problemi i izgradnja javne kanalizacijske mreže najizraženiji su infrastrukturni problemi. Iz šibenskog 'Vodovoda i odvodnje', koji je nositelj vodoopskrbe na ovom području ističu potrebu izgradnje vodovoda za četiri naselja koja su bez pitke vode te rekonstrukciju cjelokupne vodovodne mreže za što će biti potrebna i pomoć države.

- "Vodovodna mreža proteže se na oko 140 kilometara kvadratnih. Znači riječ je o velikoj mreži koja je u jako lošem stanju. Česta su puknuća i kvarovi. Veliki su i gubitci, zbog čega je u mreži smanjen tlak kako bi smanjili gubitke pa je potrošačima smanjen pritisak. 60 km vodovodne mreže je potrebno rekonstruirati za što su potreba veća financijska sredstva samo za dozvole a pogotovo poslije za radove. Prioritet su Bobodol i ostali koji uopće nemaju mrežu" , kazala je Zrinka Pilić rukovoditeljica projektnog odjela i rekonstrukcije mreže u Vodovod i odvodnji d.o.o. Šibenik.

Radi se i na sanaciji lokalnih nerazvrstanih cesta, izgradnji prometnog rješenja kroz centar Oklaja za što je u izradi i detaljan plan uređenja, kazao je ravnatelj ŽUC-a Ante Parat. U tijeku je postupak javne nabave za radove na sanaciji ceste Čitluk-Mratovo-Bogatići za što je iz Mjere 7.2.2. odobreno 7.300.000 kuna, dok posredstvom natječaja MUP za projekt prometnog rješenja kroz središte Oklaja odobreno je 332.000 kuna.

Uz dobru suradnju s NP Krka na zaštiti kulturno povijesne baštine i izgradnji turističke infrastrukture, istaknuta je dobra suradnja s Hrvatskim šumama koje najavljuju sanaciju opožarenih područja Promine, te sanaciju građevinskog otpada na prostoru kojim gospodare.

Dobra vijest je da će područje Općine Promina najvjerojatnije biti očišćeno od minskih polja u ovoj godine, te da je tek svega 23 nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje. Međutim ovaj podatak govori i o središnjem prominskom problemu, depopulaciji, nepovoljnoj dobnoj i kvalifikacijskoj strukturi, pa se može desiti da se na novim gospodarskim projektima neće imati tko zaposliti, čulo se je u diskusijama na Gospodarskom forumu.

Kočnicu daljnjem gospodarskom razvoju predstavlja i još uvijek nesređeno imovinsko pravno i katastarsko stanje, a kad je riječ o turističkim zonama i nužnost izmjena prostornog plana NP Krke, kako bi se i u naseljima koja su u sklopu NP kao što su Puljani omogućila gradnja i rekonstrukcija obiteljskih objekata sve u skladu sa zakonskim odredbama.

Pozdravljajući okupljene na 2. Gospodarskom forumu Općine Promina šibensko-kninski župan Goran Pauk je kazao,
- "Teme su životne i bitne i ovakav način njihova isticanja uvijek da rezultate. Načelnik ima našu apsolutnu potporu u projektima. Kamenolomi, boksitne jame i turistička zona tri su jako bitne teme za ovo područje i važno je sve pomno uplanirati i ucrtati. Stalno tražimo balans kako zaštiti ono što trebamo a da ne kočimo razvoj. 500 ha površine županije su turističke zone od toga se koristi samo jedna trećina. Znači ili smo loše isplanirali ili su neke druge prepreke ali kako proglasiti nove zone kad imamo ovoliko neiskorištenog prostora, to su problematične planske matematike. Tako je i sa kamenolomom i vječitim pitanjem gdje su mu granice i koliko što od čega udaljiti", kazao je župan Goran Pauk.

Skup je potrajao preko dva sata a govorili su još i Mladen Pandža voditelj Službe katastarskih izmjera Državne geodetske uprave, Damir Lučev ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje, Josip Čerina predstojnik HCR Podružnice Jug, Luka Petrina v.d. predstojnika Zavoda za zapošljavanje ispostave Šibenik, Ivan Melvan iz Hrvatskih šuma voditelj ispostave Split, Drago Marguš ispred JU NP Krka, Ivica Kosor ispred Poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Ivo Validžić iz tvrtke 'Horizont – adventure turizam', Zoran Radman iz tvrtke URBOS Split, Slavica Bubić Mihanović iz tvrtke GDD koja je predstavila viziju prostornog plana centra Oklaja i drugi.

Za sve sudionike 2. Gospodarskog foruma organiziran je i prigodni domjenak uz blagoslov prominskog župnika fra Petra Pletikose koji je također sudjelovao u radu skupa.